Obruč oko Irana se steže, a cijenu bi mogao platiti cijeli svijet

Pogled na kartu Bliskog istoka otkriva gotovo potpuni vojni obruč oko Irana koji nije nastao preko noći već je rezultat desetljeća američke strategije osiguranja energetskih ruta i zaštite Izraela. Sa zapada je to Irak gdje SAD i dalje upravlja ključnom infrastrukturom a južno Jordan kao dugogodišnji sigurnosni partner dok Kuvajt služi kao logistička baza. Katar udomljuje bazu Al Udeid kao najveće zapovjedno središte dok je u Bahreinu sjedište moćne Pete flote a u Emiratima zračna baza Al Dhafra.

Američka ekspedicijska sila u regiji broji oko pedeset tisuća vojnika što uz prisutnost nuklearnih nosača aviona poput Abrahama Lincolna i Geralda R. Forda predstavlja razornu moć za zračne udare i kontrolu mora. Dok se Iran oslanja na asimetrično ratovanje i mrežu proxy snaga poput Hezbolaha i Hutista Izrael koristi tehnološku dominaciju uključujući stealth lovce pete generacije i višeslojni obrambeni štit. Godinama su iranski projektili Shahab i Sejjil služili kao sredstvo odvraćanja jer cijeli Izrael ulazi u njihov domet no ta je logika sada pred slomom.

Izrael na obranu troši više od dvadeset i tri milijarde dolara a Iran tek nešto manje od sedam milijardi pa iako Teheran raspolaže većom aktivnom vojskom Izrael se oslanja na preciznost i apsolutnu podršku Washingtona. Sukob Izraela i Irana nikada ne može biti izoliran incident jer regija predstavlja složenu sigurnosnu slagalicu u kojoj svaka eskalacija aktivira domino-efekt koji uključuje Egipat Tursku i Saudijsku Arabiju.

Povijesne traume od Iransko-iračkog rata do razaranja u Siriji i Gazi podsjećaju nas da Bliski istok desetljećima živi u ciklusima nasilja a svaka nova eskalacija prijeti nadmašiti posljedice napada na Irak iz dvije tisuće i treće godine koji je pokrenuo valove migracija prema Europi.

Najveći strah globalne ekonomije ostaje Hormuški tjesnac kroz koji prolazi gotovo dvadeset posto svjetske potrošnje nafte pa bi svaki poremećaj u tom uskom prolazu značio trenutačni skok cijena goriva i inflacijski pritisak u našim domovima. Kada sljedeći put krenete na benzinsku crpku sjetite se tko je i zašto pokrenuo novu spiralu sukoba jer populistička obećanja o vraćanju stare slave svijeta često dolaze s računom koji na kraju plaćaju obični građani bez obzira sjedi li populist u SAD-u na Bliskom istoku ili u našem neposrednom okruženju.